Повртарство






Prestanite kupovati bijeli luk, uzgojite ga kod kuće na ovaj način i imat ćete ga u izobilju....



Otkrivamo vam kako se na jednostavan način možete opskrbiti zalihama bijelog luka kod vaše kuće. Bijeli luk se koristi u kuhinjama širom svijeta i posjeduje veliki broj zdravstvenih prednosti.
Bogat je manganom, vitaminom B6, vitaminom C, selenom, kalcijem, kalijem.
Ojačava vaš imunološki sistem, pa ako ste skloni upalama i virozama, onda biste trebali više konzumirati bijeli luk.
Istraživanja su pokazala da on smanjuje razvoj bolesti u organizmu za 63 posto.
Također, znatno može smanjiti rizik od srčanih bolesti, te sniziti krvni pritisak i holesterol.
Pored toga što je super – namirnica, on se veoma jednostavno uzgaja.
Da biste ga uzgojili kod kuće slijedite samo ovih nekoliko koraka:
1. Odvojite čehne bijelog luka i pokopajte ih nekoliko centimetara duboko u mekano i vlažno zemljište.
2. Kada ga sadite, pazite da ide korijen prema dole.
3. Kada procvjeta nikada ne sipajte vodu direktno na biljku, nego oko nje.
4. Kada luk bude imao 5 ili 6 listova, onda je spreman da ga izvadite.


IZVOR: http://www.sacuvajmo-zdravlje.info





TAJNE GAJENJA PLAVOG PATLIDŽANA





Za dobar prinos plavog patlidžana veoma je važno kada ćemo posejati semena, preporuka je da rasad gajimo, pre rasađivanja najmanje 70-80 dana. Rasad gajen samo 60 dana smanjuje prinos od 50-60%, Kinezi su otišli još dalje- oni presađivaju rasad u leje tek posle 120-130 dana od setve te tako dobivaju prinose kakve mi ne možemo ni da zamislimo.

Priprema zemlje za rasad
Najmanje nedelju dana pre setve treba nabaviti mešavinu zemlje za setvu, možemo kupiti već gotovu mešavinu ili pripremiti vlastitu. Ukoliko koristite vlastitu zemlju moraćete je držati na pari 30-40 minuta. Nikako je nemojte pržiti nego popariti na vodenoj pari.
Kada se zemlja ohladi pomešajte je sa pregorelim stajnjakom ili kompostom i krupnim opranim peskom u razmeru 1:2:1 na vedro te smese dodamo i 2 čaše pepela od drveta i čašu ugljene prašine. Pre setve semena zemlju treba politi vodom od istopljenog leda iz zamrzivača. Ili otopljenim snegom.
Priprema semena
Pred setvu semena treba držati 20 minuta u rastvoru hipermangana (1%) posle toga semena isperemo u nekoliko voda, voda treba da je vruća a ne vrela. Posle toga semena treba držati u rastvoru Bajkala EM-1 nekoliko sati. Namakanje semena u biopreparatima uveličava prinos i ukoliko leto bač i ne bude pogodno za rast plavog patlidžana.
PODALJE OD PARADAJZA
Pošto plavi patlidžan baš i ne podnosi presađivanje, preporučujemo vam da odmah posejete semena u posebne lončiće u svaki po jedno seme.
Semena sejemo na dubinu 0,5cm, posle toga lončiće pokrijemo folijom i ostavimo na najtoplije mesto- za klijanje je potrebna temperatura 28-30 stepeni C.Čim biljčice niknu treba ih postaviti na najsvetlije mesto kako ne bi došlo do istezanja biljčica od čega one posle popadajui uginu. Zapamtiteplavi patlidžani u opšte ne vole blizinu paradajza ne samo na jednoj leji u bašti nego ni na prozorskoj dasci ( ako na njoj gajite rasad).
San u zimsko vreme
Svetlost je značajna za rasr i razvoj plavog patlidžana. Ovoj kulturi za dobar prinos je potreban kratki, svetli, dan u mladom uzrastu. Ukoliko „plavcima“ ne dozvolimo da „spavaju“ i osvetljavamo ih 24 sata dnevno oni će se fino osećati i veoma dugo će cvetati a od plodova neće biti bog zna šta. A ukoliko ih osvetljavamo 12-14 sati plavci će obilno rađati.
Naročito su osetljivi na svetlost u periodu od 10 dana pa do cvetanja a kada se pojave pupoljci plavci mogu biti i duže na svetlu.Zbog toga patlidžane treba pokrivati ponjavom koja ne propušta svetlost a uzdignuto iznad biljaka od 6 sati uveče pa do 8 ujutru Ova neobična procedura daje mogućnost roda 2 nedelje ranije.
Zalivanje i prihrana
Gajeći patlodžane vazno je znati da je njihova domovina vlažno -subtropsko podneblje, zato je potrebno da ga zalivamo toplom vodom (24-25 C ), to je važno ne samo za rasad nego i za odrasle biljke. Rasad zalivamo jednom u 5-6 dana tako da pokvasimo svu zemlju oko biljke i pazimo da se voda ne zadržava na površini.
Najbolje je u vodu dodati i neko sredstvo za prihranu te prskati mlade biljke Bajkalom i Fitosporinom





                 KOCKA ZA KRASTAVCE


Ukoliko imate ovakve ploče, novije izrade, koje nisu azbestne, možete njih upotrebiti ili daske ili opeku, blokove i t.d.

Napravite kvadrat 1X1X1,1 metar, nije potrebno baš da budu tačne dimenzije i nikako ogradu od lima. Ukoliko pravite od ovih ploča obavezno ih privežite debelom žicom ili sajlom da vam se ne raspadne kada kocku budete punili.

U prolece čim se zemlja odledi, počnite sa punjenjem vaše kocke: Prvo stavite peščani jastuk debljine 50 cm. zatim postavite najlon i na njega 30 cm svežeg stajnjaka i komposta mešovito. Taj stajnjak će vam grejati zemlju da seme ranije nikne.Tada dodajte 25cm, dobro zreo kompost pomešan sa baštenskom zemljom i sa 2 dl.pepela od drveta. Zalijte sa 3 vedreta vruće vode sa hipermanganom. Pokrite sa crnim agrilom ( ne znam da li ima kod nas da se kupi ja sam ga kupio i Sloveniji)Doduše sve je to moguće odraditi u kasnu jesen (još uvek imate vremena) sa tim da odozgo pokrijemo najlonom kako ne bi došlo do ispiranja. Ivicu kocke pokrojemo starim najlonom da se ne bi oštetila vreža krastavaca. 
Sredinom aprila,a može i ranije u zavisnosti gde se nalazi vaša bašta, posejemo semena po sredini kocke a može i nekoliko rezervnih za slučaj da sva ne niknu. Izbušimo rupe u agrilu, podvijemo rubove u zemlju i posejemo. Postavimo lukove, ne previsoko, oko pola metra, odmah pokrivamo sa dva sloja agrila i dva sloja tanjeg najlona. Učvrstimo pokrivač sa svih strana da nam ne bi vetar odneo „krov“Ne sejemo mnogo semena samo 6 zrna plus rezervna kao što sam rekao.
 Polovinom maja sa jedne strane posejemo još tri semenke ili presadimo one iz ugla koje smo posejali kao rezervu to će nam biti za kasnu berbu. Dok ktastavci ne izrastu do lukova ne skidamo im pokrivač a posle skidamo danju kako bi nam kiša malo zalila našu kocku. Kada vreže dovoljno porastu i nema više straha od mraza možemo i da ne pokrivamo najlonom ni noću dovoljno je samo agrilom, Tada treba samo misliti na zalivanje, zalivamo isključivo toplom vodom, pustimo ih da slobodno rastu. Kad i noći postanu tople neće trebati ni agril. Krastavci se vrlo lako beru i čisti su,kada vreža poraste do zemlje zakidamo je. Sredinom avgusta opet noću počnemo pokrivanje agrilom inače će krastavci manje rađati. 
U septembru napravimo reviziju te ostavimo vreže koje imaju na sebi najviše zametaka koje oidignemo i postavimo ispod lukova i pokrivamo kao i u proleće. Bolje je sejati 2-3 proverene sorte biće bolji prinos.









  PRAVLJENJE EM – EKSTRATA




Ovo može da radi čak i EM-početnik bez straha da će šta da zabrlja.
Treba vam bure, da li plastično ili limeno od 200-300 litara.
Trebaju vam trave iz vaše bašte što raznovrsnije to bolje, ( kopriva, maslačak, čičak, odnosno sve što se u momentu tog rada može naći ), dobro je staviti I kuhinjske odpadke, lišće od voća, maline kupine I t.d.
Treba vam jedno vedro sveže kravlje balege, ( u nedostatku kravlje balege možete koristiti I kokošiji izmet ili fekalije ali za polovinu manje nego kravljenka )
Treba vam jedna litra pepela od drveta.
Treba vam jedna litra Bajkala EM-1, preparata I jedna litra melase ili nekog starog pekmeza ili šećernog sirupa.
Bure napunimo do 2/3 sa nabrojanim materijalom nalijemo nehlorisanom vodom da material ogrezne u void I stavimo opterećenje, ( kao kada kiselimo kupus )
Da ne bi masa dolazila u dodir sa vazduhom bure zatvorimo najlonom ili originalnim poklopcem, ukoliko ga imamo.
Fermentacija je završena u 10-20 dana u zavisnosti od temperature vazduha.
Posle toga imate nekoliko vedara ekstrata I oko 150 kg, izvrsnog poluzrelog komposta.
Kompost možete da unesete u leje a ekstratom ih zalivate.
U toku sezone možete ovo da odradite i do 16 puta, ako imate samo jedno bure napravićete oko 900 litara ekstrata I oko 2500 kilograma komposta.
Koja je to količina korisnih mikroorganizama?možete samo da nagađate, a tek korist???
Iz ove priče možete da zaključite da vam originalnog Bajkala EM-1, ne treba mnogo, nama nije cilj da vam stalno nešto prodajemo nego da prestanete da koristite hemiju da vaša zemlja bude zdrava a posledično i vi I vaša decai unuci.






Špargla -Asparagus, hrana, lek, afrodizijak.











NE KAŽNJAVAJTE PLOSKOREZ, NE               STAVLJAJTE GA U ĆOŠAK!!



Na žalost tako se događa: kupio baštvan ploskorez probao malo njime da radi, napravio žuljeve, zabolela ga leđa, nije opazio kvalitetni brzi rezultat, razočarao se, opsovao i bacio ga u ćošak.
Takav efekt rada sa ploskorezom daju neke greške koje ćemo navesti.
PLOSKOREZ OD PLOSKOREZA SE RAZLIKUJE
Po svoj prilici je to verovatno i glavni razlog. Niste kupili originalni ploskorez Fokina već neki falsifikat.
Zbog velikog interesovanja baštovana pojavio se je veliki broj falsifikata. Prodaje se sve i svašta pod nazivom „ploskorez fokina“ Ima ih u raznim bojama i oblika.
Originalni ploskorez Fokina je crne boje, presvučen specijalnim sredstvom. Napravljen je prilično složnog oblika, s tačno određenim uglovima i oštricama. Ima 3 dobro naoštrene strane.
NISTE SASVIM SAVLADALI VEŠTINU RADA PLOSKOREZOM
Svaki posao, pa čak i onaj naj jednostavniji, zahteva određene navike. Mi se ceo život nešto učimo, preuzimamo znanja i iskustva drugih ljudi.
Vladimir V. Fokin je ostavio čovečanstvu u nasledstvo, ne samo svoj čudo –alat, već i precizno uputstvo kako ploskorezom treba raditi.
Izmislio je ovaj alat kojim je moguće raditi 20 različitih operacija,te je tako postao univerzalan za upotrebu u baštovanstvu i u domaćinstvu u opšte. Sve je precizno opisano u njegovoj brošuri „ K zemlji sa naukom“
ZEMLJA NIJE SPREMNA ZA OBRADU
Privremeno razočaranje ploskorezom Fokina, može doći odmah prilikom prvog korišćenja. Do toga dolazi jer zemlja nije spremna za obradu.
Zemlja može biti ili pre vlažna ili pre suva ili ugažena pa zbog toga nije moguće obrađivati, ( ne samo ploskorezom nego bilo kojim alatom). Potrebno je „uhvatiti“ momenat kada je ona „zrela“ pa se s lakoćom može obrađivati, taj period ne traje dugo svega nekoliko dana s proleća.
Naročito je teško obrađivati zemlju ukoliko smo je gazili, Zato je potrebno imati staze dovoljno široke da po njima hodamo a leje nam ostaju neugažene. Od ugažene zemlje ploskorez može da odskoči, dobro da ne u čelo.
Sa takvim problemima se obično sreću baštovani koji tek počinju „prirodnu zemljoradnju, EM-tehnologiju“
Ukoliko ste Vi jedan od njih, naučite se da prolećna obrada zemlje počinje još u kasno prošlogodišnje leto sertvom siderata. A leje, skinuvši sa njih naše kulture, pokrijemo debelim slojem malča i polijemo EM-preparatom, u proleće ćemo obrađivati sa lakoćom.
NISTE GA PRILAGODILI SVOJOJ VISINI
Vi radite ploskorezom, nećete da ga se odreknete jer ste ga skupo platili,makar da vam rad sa njime nije knforan i stvara vam probleme. Niste prilagoodili ploskorez svojoj visini kako ste ga prvi put uzeli u ruke tako radite, nije baš udobno ali trpite.
Ploskorez Fokina je moguće namestiti kako za levoruke tako i za desnoruke, kako za visoke tako i za niske rastom osobe, kako za jake tako i za fizički slabije sobe.
Pravilno namešten ploskorez odgovara mladima, srednje i starijim osobama. A za prave baštovane-je ploskorez jedinstven alat.
A možda vi ne znate da držalica za ploskorez Fokina mora imati pljosnat oblik dok se dužina prilagođava visini rukovaoca.
Ploskoreza imamo u nekoliko veličina: mali, veliki i široki.
Problem može nastati i ukoliko ploskorez nepravilno držite u ravni sa zemljom.
PLOSKOREZ VAM SE ISTUPIO
Rad sa ploskorezom može da ne donosi željeno zadovolkjstvo, ukoliko oštrice nisu dovoljno oštre, ili nisu pravilno naoštrene ili postoje udubljenja na njima. Oštrite ploskorez pravovremeno, jer što je oštriji to je lakše njime raditi.
Nemojte se odricati od ploskoreza, nemojte se odricati od plitke, površinske obrade, osvajajte iskustva i dovedite vaš rad sa ploskorezom do savršenstva.
MI SE NADAMO, da će s vremenom baštovani odustati od oranja i prekopavanja, nanoseči štetu svojoj bašti.
MI SMO UVERENI, da je površinska obrada zemlje budućnost.
MI ZNAMO da radeći na svojoj zemlji po sistemu prirodne zemljoradnje, EM-tehnologije, ploskorez nećete odlagati u ćošak.











             Bez kopanja,bez plevljenja,samo                          posejemo i zalivamo








NARODNO SREDSTVO ZA BOGAT ROD                                 PARADAJZA



UPOZORENJE!!!!!! 
Ovo nisu moja lična iskustva tekst je preveden iz Ruskih elektronskih dacnih novina. Čitajući komentare ljudi koji su ovaj metod koristili stekao sam saznanje da upotrebom kvasca za prihranu gubimo na kvalitetu ukusa samih plodova, a da upotrebom Bajkala EM -1, postiže mo i odličan ukus i kvantitet. Zbog toga nemojmo štedeti na pogrešnom mestu.
( kada sam sličan recep postavio u vezi prihrane krastavaca neko je pitaomože li se paradajz time zalivati, evo odgovora)
Volim da sakupljam jednostavne, lako dostupne recepte, za povećanje prinosa paradajza kao i drugog povrća! Volim da je sve pri ruci! Uzmemo iz kuhinje malo kvasca- i evo nama prelepa prihrana za naše biljke.
Voda--2,7 l.
Kvasac--100 g.
Šećer 0,5 čaše
Priprema:
U trolitarsku teglu sipajte 2,7 l. vode bez hlora ( odstajale).
Kvasac razmutite u malo tople vode.
Prespite u teglu sa vodom i dodajte šećer.
Prekrie gazom, i držite teglu na toplom.
Rastvor je gotov kada se završi vrenje.

Jedni čašu ovog kvasnog rastvora sipajte u 10 l. vode i zalivajte biljke sa po jednom litrom na svaku. U sezoni je potrebno 3 taka zalivanja. Rod će biti bogat! stabla će porasti jača, na plodovima neće biti pečata, biljke će lake podnositi vrućinu ili bilo kakvu nepogodu.

Dobar rod vam želimo!


























SEJANJE PARADAJZA PRE ZIME NA OTVORENOM!!!!



O toj temi sam pisao već prošle godine, no nema odziva ni od onih koji su obećali da će probati.
Pa da ponovim to gradivo nekoliko preciznije.
(Lično nisam isprobao jer ne raspolažem zemljom izvan plastenika)

Sada krajem oktobra ili početkom novembra kada počnu prvi mrazevi, iskopamo rupe u bašti dubine 15-20cm.Posle toga u svaku rupu postavimo po jedan zreo paradajz. Da,da, ceo zreo paradajz. Naspemo zemljom i je pritisnemo ( od paradajza do vrha zemlje treba da bude 10 cm.
Preko zemlje stavimo sloj suvog lišća debljine 10-15 cm. ( može i više) Odozgo stavimo plastičnu gajbu (onu sa rupama) dane bi vetar odneo lišće. Čim padne sneg, nabacamo ga na leju sa posejanim paradajzom
U proleće, kada se zemlja dovoljno ugreje, lišće treba ukloniti i uskoro će iz svake rupe iznići mnogo mladih paradajza treba ih štititi od izmrzavanja -agrilom ili nečim drugim. A kada porastu iskopamo ih i presadimo na mesto namenjeno za to. Tako nećemo imati nikakvog posla oko rasada!
Paradajz odgajen na ovaj način je otporniji na bolesti i štetočine, jer na prirodan nači se okale i daju veži prinos!
ETO KO JE SAČUVAO KOJI PLOD IZ SOPSTVENE BAŠTE I ZNA DA SE NE RADU O HIBRIDU MOŽE DA ISPROBA. Mislim da je uputstvo dovoljno jasno ukoliko nije-postavite pitanje
.


















PRIRODNI PREPARATI ZA ZAŠTITU BILjA U ORGANSKOJ PROIZVODNjI


Zbog specifičnosti organske proizvodnje, naročito ograničenja u izboru preparata za zaštitu bilja, neophodno je kombinovati sve dostupne mere u cilju rešavanja problema u zaštiti bilja. Tu se podrazumevaju agrotehničke, biološke, biotehnološke i hemijske mere. Prema principima organske proizvodnje treba težiti da se uspostavi ravnoteža u prirodnoj sredini. Principi organske proizvodnje nalažu uspostavljanje posebnog agroekosistema tj.odgovarajućeg odnosa između korisnih i štetnih organizama i stoga rešavanje problema u zaštiti bilja u organskoj proizvodnji bazira se na nepesticidnim merama i primeni preparata koji su na prirodnoj osnovi. Primena sintetičkih preparata u organskoj proizvodnji nije dozvoljena



Biljni proizvodi (fitopreparati) koji se koriste u zaštiti bilja u organskoj proizvodnji, mogu se napraviti i u domaćinstvu. U organskoj proizvodnji u upotrebi su najčešće:




- Čorbe se pripremaju kada se isitnjeni delovi odgovarajuće biljke preliju hladnom vodom i ostave 24 časa. Posle toga čorba se kuva 15-30 minuta, ohladi, procedi i tečnost se koristi za prskanje (najčešće razređena).


- Macerat nastaje tako što se isitnjeni delovi biljke preliju hladnom vodom (najbolje kišnicom) i ostave da odstoje 24 časa. Macerat se procedi i tečnost koristi.


- Fermentisani ekstrakt nastaje kada se sveži ili suvi biljni delovi preliju hladnom vodom i ostave napolju sve dok ne započne vrenje . Masa se u toku 7-12 dana povremeno meša. Fermentacija je završena kada biljni delovi padnu na dno posude, a tečnost se izbistri. Ekstrakt se obavezno razređuje pre tretiranja biljaka.



Biljke pogodne za spravljanje bio preparata



Kopriva ( Urtica dioica i Urticae urens )


Koprive se skupljaju na ruderalnim terenima koji su bogati azotom. Berba se izvodi kada su biljke visine od 0.5 -1 metar i u fazi cvetanja. Preparati na bazi ekstrakta od kopriva bogati su azotom ( fitostimulanti) koji pospešuju rast gajenih biljaka , bogati su gvoždjem (u medicini se koristi kopriva za povećanje gvožđa u krvi kod čoveka), ima dosta oligoelemenata, a deluje i aficidno na lisne vaši, i kao akaricid na crvenog pauka. Ima i izvesno repelentno delovanje na mnoge druge insekte.


Spravljanje rastvora i macerata od koprive


- Gusti rastvor od koprive kao fungicid, repelent i prihrana. Ovo je rastvor neugodnog mirisa koja odbija lisne vaši, trips, grinje (pregalj), smeđu trulež. Beru se samo nadzemni delovi. 1fg kopriva bez korena i potopite je u 10 l vode. Ostavite neka odstoji tako 10-15 dana u hladovini (najbolje na oko 18°C).Promešajte svaki dan. Rastvor će se zgušnjavati i promeniti boju u smeđu. Spreman je za upotrebu kada se više ne stvaraju mehurići vazduha usled vrenja. Sada je potrebno procediti, te odstraniti delove biljke koje ćete kompostirati. Koprive prihranjuju biljke s kiseonikom i štite od bolesti. Najbolje ih je upotrebljavati u vegetacionom periodu, svake 3 nedelje. Rastvor ostaviti na tamnom mestu u zatvorenoj posudi do 12 meseci. Prilikom upotrebe, razredite rastvor sa 7 delova vode prema 1 delu rastvora. Sipati razređeni rastvor u flašu za prskanje. Tretirati biljku i oko biljaka na područjima gde vam štetočine nanose štete.


- Za rastvor protiv lisnih vaši i celerove muve potrebno je skupiti 224g mlade koprive i natopiti je u kanti vode na nedelju dana, zatim ga procediti i ovako koncentrovan rastvor upotrebiti .



Navedeni rastvor može se koristiti na povrću, voću i ružama. Deluju na način da odbija neke vrste insekata, te istovremeno jačaju biljku kroz folijarnu prihranu. Kopriva je biljka koja pozitivno deluje na rast i razmnožavanje velikog broja kultura. Zasejana uz rubove gredica povrća, jedan prema sto u odnosu na glavnu kulturu, deluje stimulativno za zasad. Takođe, sadnjom koprive neki insekti kao mrkvina mušica i lisne vaši, radije će se hraniti koprivom nego mrkvom i na taj način ćete zaštititi svoj usev. Iako se mnogi insekti hrane koprivama, ova biljka odbija mušice tako da se vezica sveže nabrane koprive može obesiti u kuhinjskim ormarićima radi odbijanja mušica i moljaca.


- Količine: 10 kg sveže biljke (ili 2 kg suve) stavi se u 100 lit vode da ostoji izvesno vreme. Pri spremanju odbaci se koren.

- Da bi se mogla koristiti za prskanje, isecka se, prelije hladnom vodom i pusti da odstoji 2 dana. Nakon toga biljke se prskaju 5% rastvorom dobijene tečnosti.

- Kada se maceriraju biljke (iseckaju) koriste se od maceriranja od 1-2 dana. Macerat se koristi razbacivanjem po biljci (usevu) kod suzbijanja lisnih vašiju. Deluje i na neke biljne bolesti.

- Ako se kopriva macerira i drži 4 dana i doda mu se macerat od Equisetum arvence u odnosu 1:1.45 i doda se 20 l vode može se nanositi na lišće useva za suzbijanje lisnih vaši i crvenog pauka.

- Ako se 1 kg šećera, doda u ovih 20 litara i 1% macerata od ekstrakta Marsiglia migliore, deluje kurativno na neke bolesti useva.




Paprika ( Capsicum annum)


Koriste se ljute feferon paprike koje imaju veliki ljutinu ili koje su bogate azotom i uljem kao i kapsicinom (alkaloidom). Ekstrakt iz plodova paprike je vodorastvorljiv i komponente ekstrakta deluju štetno na lisne vaši.



- Spravljanje macerata od paprike

Količina 200g. suvog macerata na 100 lit vode.
Korišćenje: direktno na biljke sve vreme u vegetaciji bilo prskanjem ili nanošenjem suvog macerata.



Piretrin ( Chrysantemum cinerariafolium )


Gaji se i kod nas, ali piretrin biljka u Keniji ili drugim tropskim predelima ima veći procenat piretrina. Preparat deluje uglavnom kontaktno i ishranom štetočina i ima brzo inicijalno delovanje. Osim na štetne insekte deluje i na Fitoseidae ( korisne predatore pauke). Koristi se kao prašak i deluje na: muve, stenice, komarce, lisne vaši, belu leptirastu vaš, krompirovu zlaticu i mnoge druge. Deluje samo 48 sati, a efikasnost se smanjuje povećanjem temperature i jačom svetlošću.


Sakupljanjem imaga radi sprečavanja polaganja jaja, uništavanje jaja - gnječenjem , sakupljanje larvi.

Rotenon – alkaloid koji se nalazi u cvetu,stablu i semenu mahunarki (grašak,bob,boranija), koristi se kao insekticid i akaricid za suzbijanje leptiraste vaši, lisne vaši, cikada vinove loze, lisne buve, buvača, krompirove zlatice i lisnih sovica.

Preparat: Rotena. insekticid biljnog porekla ekstrakt biljke Derris elliptica, sadrži 6% rotenona. Doze primene: 0,25-0,3 l na 100 l vode. U preporučenim dozama nije otrovan za pčele.





Duvan ( Nicotiana tabacum)


Sadrži prirodne materije koje deluju na lisne vaši, muve i dugo godina se koristio u povrtarstvu. Ali, kao i kod svih ovih materija kratko deluje pa se mora često koristiti.


- Spravljanje macerata od duvana 400 g sitno iseckanog suvog lista duvana ili duvanske prašine prelije se sa 10 l vode, odstoji 2 dana, procedi i razredi u odnosu 1:2 uz dodatak 40 g kalijumovog sapuna. Koristi se za prskanje protiv sovica, grinja i krvavih vaši. Koristi se za suzbijanje štetnih insekata na koštičavom i jabučastom voću, na jagodama, vinovoj lozi, š.repi , duvanu i povrću. Preporučuje se tretiranje u večernjim satima.




Rastavić (Equisetum arvense)


Spektar delovanja: na bolesti tipa truleži i parazite koji se razvijaju na površini lista. U cilju suzbijanja truleži (kojoj pogoduje vlažno i toplo vreme), na povrću, ranije se povrće prekrivalo “ovlaš” slamom.


- Spravljanje macerata od rastavića
Količine 10 kg svežih biljaka ili 1.5 kg macerata suve materije na 100 l vode.
Suvi macerat se koristi sa ekstraktima koprive u odnosu 1:5.




Luk ( Alium sativum i A. cepa)


Deluje na suzbijanje lisnih vaši i grinja na mrkvi. Ima veći sadržaj antibiotika (alicin), sumpora i eteričnih ulja. Ekstrakt lukovica ima i repelentno delovanja za lisne vaši, Cydia pomonella, Tortricidae i druge insekte .Ulje izolovano iz luka ima bakericidno delovanje preko antibiotika.


- Spravljanje ekstrakta od luka
Ekstrakt luka se koristi i za suzbijanje plamenjača ( npr. plamenjače ruže) Cladosporiuma (čađavica) itd. Pripremljeni ekstrakt iz lukovice koristi se direktno na biljke za suzbijanje lukove i mrkvine muve.

Priprema ekstrakta: 750 g.češnjeva luka / 100 lit vode 200 g suvih listova lukovice luka prelije se toplom vodom (40 °S) i drži 4-5 dana, zatim procedi. Prska se u intervalima od 5 dana. Deluje protiv insekata, plesni, plamenjače.



- Spravljanje rastvora od crnog i belog luka
Ovo sredstvo koristi se protiv grinja i plesni te u slučaju kada lišće postane smeđe. 500 g nasečenog crnog i belog luka potopite u 10 litara vode. Kada tečnost prestane peniti, razredite je desetostrukom količinom vode te njome prskati zemlju protiv plesni. Od kuvanih ljuski crnog luka možete napraviti i sredstvo za prskanje protiv insekata. 


IZVOR: http://www.zdravasrbija.com







    OPASNE BOLESTI KOD BELOG LUKA!




Sašuvajte ovaj tekst da ga ne izgubite!

Bakterioza 
Bolest se pojavljuje za vreme skladištenja belog luka. Na čenovima se pojavljivaju udubljenja koja idu od dole prema gore.Luk počne da žuti a na mestima zaraze pojave se gljivice. Infekcija ostane na otpacima i u zemlji kao i na celim lukovicama.
Posle skidanja sa zemlje, beli luk dobro prosušiti i čuvati ga na mestima gde nije visoka temperatura. Redovno vršiti kontrolu i uklanjati obolele lukovice kako ne bi došlo do širenja zaraze.

MERE BORBE!
Za sadnju moramo odabrati isključivo nezaražene lukove i samo od takvih zdravih uzimati čenove.Obavezno treba menjati mesto, rotaciju useva. Pred sadnjom obavezno odraditi dezinfekciju useva o posle naneti EM. Dezinfekciju možemo odraditi i hipermanganom. Za čuvanje u skladištima luk mora biti obavezno dobro osušen.

PLAMENJAČA LUKA
Ovo gljivično obolenje uništava celu biljku:na listovima se pojavljuju fleke bledo zelene boje koje se ubrzano šire i dobijaju sivo ljubičastu boju. Listovi požute i postepeno se suše.
Posle toga infekcija prelazi u lukovice što dovodi do njihovog sporog razvijanja i ne nakupljanju mase. Kod jake zaraze Luk se osuši. Kada je vreme suvo i vruće bolest se umiri,a infekcija ostaje na lukovicama. Bolesni luk može postati izvor zaraze za celi prinos. Inficirane lukovice imaju debelu, mesnatu ljusku.
MERE BORBE!
Preporučuje se smanjenje zalivanja kada primetimo bolest, a takođe prekinuti prihranu azotnim đubrivima. Pored toga, potrebno je prskati preparatima na bazi bakra, takođe odlićno deluje i preparat FITOSPORIN. Takođe je potrebno odstraniti obolele biljke I naneti EM- naročito ukoliko smo koristili bakarno sredstvo.Kada se luk povadi potrebno ga je sušiti na suncu 2 sedmice.

FUSARIUM
Bolest se pojavljuje u vreme vegetacije.Kod biljaka žute vrhovi listova, a zatim omekšava lukovica oko korena,koren istruli lukovice omekšaju, postanu vodenaste i biljka izumre.. Infekcija se prenosi kroz zemlju, sadni materijal i ostataka biljaka posle vađenja. Zbog toga treba odraditi dezinfekciju zamljišta hipermanganom,fitosporinom i naneti nove EM.
MERE BORBE
Kao što sam gore napisao zemlju treba dezinfikovati. I naneti nove Efektivne Mikroorganizme, (preporučujem Bajkal EM-1)

PROPADANJE STABLA BILJKE
Jedno od najrasprostranjenijih bolesti,koje se razvija kod skladištenja belog luka. Sama zaraza nastaje pred vađenje belog luka. Njoj odgovara vlažno i prohladno vreme kao i višak azotnog đubriva. Prvi znaci bolesti pojavljuju se u samom početku skladištenja: lukovice postaju vodenaste, pojavljuje se smrad. Na ljuskama se pojavljuje siva boja koja posle prelazi na sav luk.
MERE BORBE
Azotna đubriva primenjujte samo u početku rasta biljaka. Vađenje luka samo po suvom vremenu, pred sađenjemobavezno dezinfikovati sadni materijal.

CRNA PLESAN, BUĐ
Ovavo gljivično obolenje javlja se kada beli luk čuvamo na visokoj temperaturi. Od ove bolesti stradaju slabo prosušene i nedozrele lukovice. U početku lukovice omekšaju a zatim se, između čenova,pojavi crna prašina, (spore gljivice) i krajni rezultat lukovice se mumificiraju.
MERE BORBE
Posle skidanja sa zemlje, beli luk dobro prosušiti i čuvati ga na mestima gde nije visoka temperatura. Redovno vršiti kontrolu i uklanjati obolele lukovice kako ne bi došlo do širenja zaraze








PRIMENA JODA U PRIHRANI I ZAŠTITI BILJAKA---                            NAJBOLJI NARODNI RECEPTI!!!



Jod nije potreban samo ljudskom organizmu, već i svim biljkama. Zbog nedostatka ovog elementa propadaju tek nastali plodovi (plodnice) usporava se plodonošenje. Prihranu jodom moramo izvoditi po strogim pravilima naročito pazeći na količinu koju koristimo.
U voćnjaku, bašti i bašti sa cvećem jod primenjujemo ne samo kao đubrivo, već i kao insekticid i herbicid, protiv virusa, gljivica, štetnih bakterija. I to još nisu sva korisna dejstva joda. Prilikom zalivanja biljaka rastvorom joda dezinfikujemo zemlju i ujedno jačamo imunitet biljaka.
Opšta pravila primene joda
-Jod ne koristimo u vreme kada biljke miruju (zima, kasna jesen).
-Apotekarski alkoholni rastvor joda (povidon jod 5%)primenjujemo u mikrodozama Kao pravilo na 2 litre vode dodajemo samo1-2 kapi tog joda,ukoliko je koncetracija veća može doći do spaljivanja biljakai uništavanja korisnih zemljišnih mikroorganizama.
- Sadnice, presadnice,možemo zalivati jodom tek nakon njihovog dobrog užiljavanja na novo mesto..
- Kada biljke zalivamo ne smemo polivati preko grlića korena biljke.A pre nego što zalivamo rastvorom joda treba zemlju dobro pokvasiti vodom.Poželjno je da rastvor bude topao ok 30 stepeni celzijusa.
-Da bi poboljšali efektivnost zalivanja jodom preporučuje se dodavanje pepela od drveta u količini 1:10 jedan deo pepela na 10 delova jodnog rastvora.
.
-Prilikom prskanja biljaka rastvorom joda koristimo sistem magle, tako će biljke usvojiti od 65-90% korisnih elemenata
Primena joda na rasad povrća
Prihrana jodom pokazala se naročito dobro na, paradajz,krastavce, plavi patlidžan, papriku. Da bi dobili ujednačeno nicanje i zdrav rasad, semena namačemo u rastvor joda na 6-8 sati u razmeru na 2 čaše vode 1 kap joda.
Do rasađivanja rasad prihranjujemo rastvorom joda samo jedan put i to na 3 litre vode ide 1 kap joda. Kada smo biljke presadili i dobro su se ukorenile zalivamo ih rastvorom od 3 kapi joda na 10 litara vode. Pod svaki koren nalijemo po1 litar rastvora
Prihrana paradajza jodovim rastvorom
Odraslim biljkama je jod još potrebniji jer postojiopasnost da obole od plamenjače. Za zaštitu paradajza od ove bolesti koristimo prihranu sa jodom I mlekom u 10 litara vode dodamo litar mleka ili surutke, dodamo 40 kapi joda I 15ml. hidrogena. Ovim rastvorom prskamo biljke 3 puta u toku sezone sa razmakom od 10 dana. Prskanje radimo u večernjim satima. Zaštita paradajza se može vršiti i sa drugim rastvorom. 4 dl pepela od drveta rastvorimo u 2 litre vode i ostavimo da odstoji nedelju dana. Zatim taj rastvor sipamo u 8 litara vruće vode, dobro izmešati dok se ne ohladi. Tada dodamo 10ml.joda, 10 g. Borne kiseline i ostavimo da odstoji 12 sati. Posle toga ovaj lek razređivamo u razmeri 1:10 i zalivamo pod koren svake biljke u količini od 1 litra, predhodno pokvašene zemlje.
Da bi spasili paradajz od truljenja, nekoliko puta u sezoni biljke prskamo jodovim rastvorom ( 10ml.joda u 10 litara vode).
PRIHRANA krastavaca jodom
Protiv pepelnice, krastavce obilno prskamo rastvorom 1 l. mleka 9 li. Vode i 10 kapi joda. Ovim rastvorom prskamo i zemlju ispoid krastavaca.proceduru ponavljamo jednom sedmično sve dok simptom bolesti ne nestanu.
Prihrana jagoda jodom
Jod je odličan aktivator rasta jagoda. Jod učvršćuje imunitet jagoda posle zime. Zbog toga čim se otopi sneg napravimo rastvor na 10 l. odstojale vode dodamo 10 kapi joda. Ovim zalivamo 3 puta sa intervalom od 10 dana. Ova procedura ne samo da učvršćuje imunitet biljaka nego ih i štiti od sive truleži.
Prihrana kupusa jodom
Da vam kupus ne truli i da formira lepe , krupne, glavice zalivamo ga rastvorom joda 40 kapi na 10 litara vode i pod svaku biljku polijemo po 1 litar rastvora.Rastvorom joda 5 kapi na 10 l. vode možemo kupus prihranjivati i preko lista.
Tretiranje jodom voćaka i voćnih grmova protiv gljivičnih obolenja
Protiv citospora,tuberkoloze, raka i drugih gljivičnih obolenja biljke prskamo 1% nim rastvorom farmajoda..
Primena joda protiv štetočina
Joda se boje i voćno-baštenske štetočine. Za uništavanje ličinki majske bube u jesen i u proleće zalivamo drveće ( nesme da padne na list) rastvorom joda 15 kapi na 10 litara vode i zalivamo po 1 litar pod koren svakog drveta. Ukoliko je ovih štetočina mnogo, moguće je zalivati i sa do 5 litara ovog rastvora, misli se na odraslo drvo.
Protiv dugonosca u rano proleće, neposredno na snegu, tla se polivaju jodnim rastvorom (1 kašičica joda na 10 litara vode). A za borbu sa apsidima,vašima, tripsima, biljke se prskaju sa 10% farmajoda.
Primena joda za sobne biljke
Sobne biljke takođe vole jod. Da bi produžili cvetanje i poboljšali njegov kvalitet, 1-4 kapljice lekovitog joda se razblaži u 1 litru vode te se sipa pod koren. Ako cvet gubi svoju atraktivnost, dodajte 1 kapljicu joda (na bazi 3 litra vode) u kompleksno đubrivo i zalivajte biljku 3-4 puta sa intervalom od 10 dana.
Da bi se ojačao imunitet kućnog cveća zalivamo rastvorom (1 kapljica joda na 1 litar vode) 3 puta sa intervalom od 10-14 dana. Da bi se spasila oslabljena ruža, Humate 7 se razblaži u vodi i doda se jod (1 g na 10 litara vode). Pod svaku sobnu biljku zalivamo sa 50 ml nastalog rastvora.
Da bi obnovili korisne mikroorganizme 5 dana posle tretiranja jodom koristimo preparat Bajkal EM-1.







                           MRKVA

Ukoliko želite da imate dobar rod mrkve, čiste bez truleži ili kakve druge boleštine, potrebno je obavezno posle drugog proređivanja zaliti na sledeći način. U 10 litara vode dodamo 3 g. Vać predhodno razmućenog, u malo vode hipermangana i 2-3 g. Borne kiseline, ( bornu kiselinu rastvaramo u vruću vodu ne u vrelu) Ova količina je dovoljna za 3-4 m2. Kroz 20 dana proceduru ponovimo. Mrkva će biti čista kao za izložbu. Nemojte zaboraviti da predhodno zalijete običnom vodom, pre zalivanja ovim rastvorom!
Pre razređivanja poprskajte šargarepu vodom u koju ste razmutili 2-3 kašike ljute paprike,na 10 l. vode, kako bi odbili mrkvinu muvu od vaše mrkve.







     "ČAROBNO" SREDSTVO ZA 100%                        OPLODNJU PARADAJZA!             

Pošto dolazi do problema sa oplodnjom paradajza, naročito u plastenicima, objaviću recept sredstva koje će vam rešiti taj problem.Ovo sredstvo deluje i na druge biljke a i na neko voće, naprimer asimina ima ove godine 1000 puta više plodova nego ranijih godina.
Sve fotografije su iz moje bašte fotografisane 24.05.2018.
Za 10 litara vode treba:
1 gram borne kiseline,
0,5 grama hipermamgana,
60 kapi joda (lugolov rastvor 10%),
1 supena kašika ureje,
2 dl domaćeg ili 2,5 iz trgovine nekuvanog mleka.
Priprema:
U čaši vruće vode rastvorimo bornu kiselinu ( vruća ne vrela voda)
Dodamo hipermangan toliko da voda postane tamno ljubičasta, ne crna.
nakapljemo jod, može i sa špricom 1,6 kubika
U mleko istopimo supenu kašiku ureje i sve pomešamoi prelijemo u vodu.
Ovo odradimo 2 sata pre prskanja, prskamo uveče.
Ovim "čarobnom" mešavinom možemo tretirati biljke najviše 3 puta u toku sezone.
Recept je originalan, a ko ne želi da koristi ureju može koprivu ide 1 litar na 10 litara vode.
.Moj poklon za vas.















          Koliko uskih leja vam je potrebno za                   proizvodnju povrća za vašu porodicu?     




Naravno ne mogu vam napisati sve tačno baš za Vašu porodicu, to ćete morati sami da izračunate na osnovu broja članova i načna ishrane.
Ovde ću navesti primer petočlane porodice sa prosečnom potrošnjom povrća u toku godine.
Na osnovu raznoraznih podataka, za koji i nije bistveno, odakle su i ko ih je sastavio, prosečna potrošnja petočlane porodice je oko 1 tone povrća u toku godine.
Kako sada to isplanirati, naravno moramo znati kakva je naša zemlja, odnosno njenu plodnost,pa podatke koje ću vam dati prilagodite mogućnostima vaše zemlje.
Podaci koje ću napisati odnose se na 2 dužna metra uskih leja širine 30-35cm.
Kultura Strukova na 2 dužna metra Prinos sa ta 2 m.
Uskih leja
Kupus rani 12 strukova 12-24kg.
Kupus kasni 12 20-40
Brokoli 10 6-12
Cvekla 60-80 15-30
Paradajz v. n. 12-22 15-30
Boranija i pasulj 80 4-8
Mrkva 80 8-16
Tikvice, cukini 6 20-40
Salata, glavice 20 6-12
Krastavci u špaliru 22 20-40
Luk 80 6-12
Luk beli 80 4-8
Rotkvice 160 4-8
Krompir 14 10-40
Kod najskromnijih prinosa, rekao bih bezobrazno niskih, 1 tonu povrća možemo odgajiti na 90 m2 ili na180 dužnih metara uskih leja, to je svega 270 m2, ( računajući i staze, prolaze).
Može to i više i efikasnije, a naravno i manje, sve zavisi od nas samih.
Naša bašta u Barandi je veličine od 300 m2. I imamo svega više nego dovoljno čak i za prodaju, u to ste se uverili Vi koji ste kod nas bili i naše povrće kupovali.
Ukoliko vam se je ovaj tekst dopao podelite ga vašim prijateljima i pozovite ih da nam se pridruže.





    

              PRVA PRIHRANA JAGODA.







Čim se otopi sneg možemo uraditi već prvu prihranu jagoda. U 10 litara vode dodamo 1 litru svežeg kokošijeg izmeta,ostavimo nekoliko dana da "proradi"

Tada pripremimo prihranu po sledećem receptu:
U 10 litara vode dodamo 3 g.hipermangana,
0,5 kafene kašike borne kiseline, ( predhodno istopljene u toploj vodi),
1 litar prevrele tečnosti od kokošijeg izmeta,
1dl. pepela od drveta.
Sve dobro izmešati i pod svaki struk politi po 1 litru.
Zemlja mora biti predhodno dobro vlažna ukoliko jagode imate pod folijom.
Posle zalivanja obavezno poprskati fitosporinom 1 supena kašika na 10 l. vode kao zaštita od gljivičnih bolest, a nakon 10 dana Bajkalom EM-1 1:200.
Добро дошли на званичну презентацију "Доловачки дар"